Nou abitie dir ki le 1er février nou fet labolition lesklavaz. Me an verité nou pe comemor promilgasion enn la loi ekrir lor papier le 1er février 1835 par gouverner CHARLES Nicolay. Me Lesklavaz dan tou so déga ki linn fer lor descandan esklav pas ti aboli sa zour la !Finn Bizin atan 36 banane âpre pour rétabli bann ancien esklav dan zot droit pou vinn proprieter kan en 1871 zot rekonu comm personnalité légale avec droi propriété, droit familial, etc. Droit pou vote pou vinn ankor pli tar, droit pou anvoy zanfan lekol, de stigmatisation kouler la po avec tout bann prezizé ki enferm enn dimounn dan en prison fatalis ek dekourazman. Nou finn atan 167 banane pou deklar lesklavaz Krim kont limanite; gras A bann combatan kouma Aimé Césaire ki ti dir :la perpétuation du plus long crime contre l’humanité. Et Christine Taubira.
Kan ou dir Krim sa ve dir ou finn touiy dimounn là, ou finn kas Li et so desandan. Ou finn blok so demaraz ekonomik ek social. Oua dire enn resor finn kase de génération en génération. Lesklavaz finn kas O pli profon la dignité bann dimoun. Sa Krim la limem reponsab blokaz bann desandan esclave, d’origine malgas ek afrikin, dans nou pei ek dan lemond ; Pou repar sa Krim là, pou guéri le mal ki Krim la finn fer zenerazion apre zenerasion, bizin enn bien long long travay.
Enn long travay ki pran bp letan. Enn long travay guesizon, ek empowerment ki bizin mene lor plisier zenerasion. Labolition enn long travay bizin mene osi bien kote bann met : lor bann prezize, system de pense eskavazis ki ankor tini for.. Ankor tenas.
Abolition Esklavaz enn long travay
Sa travay la finn koumanse deza avec bann Esklav Maron qui finn refiz zot kondision depi koumansman. Zot ti préfère zet lekor depi laho montagne le Morne plito ki res Esklav. Sa ve dir dan disan esklav ena REZISTANS. Dan zot desandan osi en rezilians.
Bp bann organisation kreol ek bann leader kreol sakenn Dan so façon, finn apport zot kontribision dan sa long travay abolition ESKLAVAZ la. Par examp gras à bann FRERES Michel, komission Zistis ek Verité finn rekonet discrimination moderne kont kreol desandan Esklav. Lot cambatan kouma Arno Karpouran Dan liniversite travay lor redonnaisans lang ek Kiltir ek kreol Azordi Dan Moris, Kaya finn pay prix so Lavi, Roger Cerveaux finn Donn so par, Olivier Bancoult dans combat chagossiens, amis d’Agalega, ek Rodrigais, Zan Mari Richard, Jean Yves Violette, Mario Flore. Nou pa bliye bann intellectuel creole ki finn fer bann etid doctoral lor question lesklavaz ek kreol.
Komite Diosezin Premye Fevrye, pou so par, et san dir ki Li tou seul pe fer sa, mène konba là lor fron ledikasion avek so Premye konvansion an 2013, ek aster la so konvansion lor antreprener kreol ki programe sa lane là.
DONC LABOLISION ESCLAVAZ LI PA SELMA EN LA LOI LOR PAPIER, ME LI ENN LONG KONBA LOR BANN STRUCTURE EK LOR BANN MANTALITE. LOR BANN LEZISLASION. BP DIMOUNN ANGAGE;
Pou nou chrétien, sa long konba conte Lesklavaz la Li pran so la sours et Li truv so aboutisman dan combat Zezi Kri kont le mal et le péché. Parski Vre ESKLAVAZ Li Dan désordre ki le mal finn fer Dan leker limanite osi bien dan proprieter ki dans leker Esklav. Selma Zezi kapav liber tou le de. Met ek Esklav. Limanite antie habite par en mal profon, Inde penda moment so religion,so sitiasion social,
Et Ki manière Zezi fer sa travay là ? LEVANZIL, fek dir nou. et kouma le pape François kontan dir : Zezi Li toultan an sorti missionnaire pou vinn amploy limanite Dan sa travay la. L il amploy tout dimounn pa selma chrétien. Di moman nou habite par enn la flamm Vre libarasion, Ç Zezi ki pe apel nou. Politiciens, TRAVAYER social, président la Repiblik, prêt, papa mama zanfan; chef d’entreprise ouvrier,
Et la fin la Zourne, la paye nou gagn c’est tout dimounn EGAL gagnn meme la pei, mem Valer n’importe kot zot sorti, n’importe kan zot finn rant dan trin ledikasion ou l’entreprise, dan trin resonsabilite sociale ou familial; bonheur, la zoi truv dan enn zenes cité al fer docteur, ti fi dan pos povrete pe gagnn 1st class honours en political science dans liniversite Moris, enn zanfan Bangla Desh gagnn 6 Unite dan CPE. Ala fin la journée, nous la paye c enn artisan lidistri sikrier ki pran so VRS pou li mont enn antrepriz constriksion ki azordi pe amploy 35 per de fami , C en tifi ena zis en ti senior ki proprieter enn salon koifir, masaz, spa haut de gamme dan Mahébourg.
Abolition lesclavaz Li pa en bout papier an 1835, Li enn long travay kot nou tou on Board tout au long listoir. En parski Zezi Li osi on Board, nou lesperans for ki vre libération pe arive, finn arive pou arive. YES WE CAN !!!
Le mond esklav dan so pese, kriye dan douleur acousman enn limanite renouvele kot saken truv dignite ki Bon Die finn Kree pou li..
Per Labour
Ou finn trouv bann mo zis pou donn nou kouraz.
Mo trouve ki la liberte pe fer leco,mo gard lesperans ki
lil Moris antie pou kapav viv »as one people,as one nation,
in peace,justice and liberty.