• Médias
  • Archives
  • Evènements diocésains
  • Dimans 1er fevrye 2026 - Omeli Mgr Durhône pou 191eme memwar labolisyon lesklavaz a St Augustin

Dimans 1er fevrye 2026 - Omeli Mgr Durhône pou 191eme memwar labolisyon lesklavaz a St Augustin

 Azordi le 1er fevrye nou pei pe fer memwar labolisyon lesklavaz, 1835- 2026. 191 an pli tar nou pa reuni selma pou rappel enn moman for zistwar nou pei, me nou la ossi pou less Parol Bondie ekler nou memwar e pran kont nou l’avenir. Levanzil dapre Sin Matthieu pe rappel nou les Béatitudes. Levanzil pa la pou fer nou dormi ,me se enn parol byen for ki pe kombat tou kalite dominasyon e ki ouver enn simin liberasyon. Sa lane la Komisyon pou la koz kreol inn  swazir  pour reflessi  lor « Lakoz kreol: lor sime liberasion »  Pendan lamess mo pou konfie officiellement a bann dimounn  byen differan la mission pou kolabor avek mwa lor la cause kreol. Sa mission ena trwa dimensyon : gerison la memwar, la vwa profetik e liberasyn emosionel, culturel e spiritiel.

 

  1. Travay pou la zistis dan limite

 

Le profet Sophonie pe koz avek enn pep ki blesse, imilie e ki pe viv dan la mizer. Zistwar lesklavaz rappel linzistis ki bann esklav e zott desendan inn sibir dan zott lekor e zott lespri. Travay pou lazistis dan limilite, pa ve dir vinn enn payasson, akepte gagn kraze. Lakoz Kreol ena pou mission pou kontign travay pou la gerizon nou memwar.

 

Pou kompran la koz kreol, nu bizin compran kouma dan listwar, la koz kreol inn avanse – in rekonet – listwar bann kreol inn marke par bann l’effet ki la souffrans. Lesklavaz in fer lor bann descendants esclav. Sa souffrans la inn less bann blessir dans listwar bann kreol azordi.

 

Rekonet lidentité kreol se rekonet so listwar me pa par pou develop enn position kott nou rest vintim – pou gagne lapitié dimounn : Aryo guet kreol kouma pe souffer, kreol pou reste derrrier même – kreol dan pins.

 

Au kontrair guet nu listwar avek fierté :

  • 1er févryer 1985 – 1er celebration de labolition de lesclavaz preside par Mgr Margéot et Mgr Nagapen.
  • Février 1993 – dan enn forum à Grand Gaube, Père Roger Cerveaux interpel l’Eglise e pouvoir politik lor so responsabilite lor situation kiltirel, social et economik bann kreol – se ki enn journalist appel « Le malaise créole ».
  • Septam 1993 - Mgr Maurice Piat tir so lettre pastorale lor « Le malaise créole» - l’Evêque demann fer enn letude anthropologik dan fason bann kreol dan milie populaire viv zot la fwa – C’est Raymond Zimmermann spiritain e lanthropologue Eric de Rosny s.j ki pu fer sa letid la.

 

C’est enn recherche ki finn prans 2 ans – sa dokiman la enn dokiman de referance pou travay lor liculturation et developpement social.

  • Févryer 1995: Creation Komite Diosezin Premier Fevrye (KDPF) pou organise la celebration diocesain de labolition de l’esclavage. – KDPF réfléchi lor linkilturation – la question identitaire et conscientisation bann kreol.

 

La question nu memwar fer ki nu pa res selma lor enn « malaise kreol » mais un fait créole – Reconnaissance dans l’Eglise à Maurice ki nu ena la responsabilité pu pran kont la situation bann kreol dans réalité ki zot pe viv et aussi rekonet ki dans tou kiltir ki ena dan lEgliz, saken kapav exprim so la fwa, so la pryer dans so kiltir.

Se gran pa ki Mgr Piat fer en 1993 dan so 1er lettre pastoral ki finn ena enn réflexion lor malaise kreol.

 

Avek la komisyon pou la koz kreol lEgliz pe dir mersi Bondie pou sime kinn deza fer pou dir “ Pa bliye” , me pa dan enn lespri fatalite ou vengeans, me enn memwar ki port lamour e la kominion. Selebre azordi dan Rivière Noire li byen simbolik. Dan enn lendrwa kott zistwar lEgliz e nou pei montre ki descendan esklav e descendan bann francais pe viv ensam, annons Jésus Christ ensam, selebre ensam , pran bann responsabilite ensam, montre nou ki gerizon memwar pe avanse.

 

Frer ek ser , li byen bon fer memwar, me lakoz kreol envi travay pou enn memwar ki engaz dan laksyon, ki pran so par dan komba pou la zistis. Dan les Beatitudes, Jésus pe invit nou pou konstrir enn sosiete ki solider avek bann seki pe souffer ou bann ki pa respekte zott dignite

 

  1. La Komisyon pou lakoz kreol dan so mission profetik

 

Kouma St Paul rappel nou Bondie finn swazir seki pli tipti seki dimounn meprize dan lemond, seki pena valer ...Bann esklav afransi, zott desendan, bann pov, bann pli feb ena zott plass dan leker Bondie. Akoz sa mem sa komisyon lor lakoz kreol se enn kontribisyon parmi lezott associations ou dimounn ki pe lite pou lazistis, ki pe travay pou konstrir l’identite morisyen. Les Beatitudes se Jesus limem ki identifie li are bann pov, bann seki pe souffer linzistis, e ki pe gagn kraze. Lavwa profetik ki la commission pe apporte azordi, envi enkouraz bann artisan lape pou geri bann blesser social, pour enkouraz bann ki ena fin ek swaf la zistis pou konstrir enn sosiete pli zist, kott kreol ena so plass dan developman nou pei Maurice avek Agalega e Chagos, pou enkouraz bann seki ena bon leker , pou refiz bann diskour ki amenn lahaine e la violans. La komisyon pe trass enn sime pour le dix an kott en 2035 nou pou celebre 200 an labolisyon lesklavaz. La Komisyon pou ekout,akompag, form e fer tann lavwa bann kreol ki pe ressi konstrir nou pei ki nou byen kontan. LEgliz  dan so mission pa la pou poz li Kouma enn leader bann kreol, me avek la richesse diversite bann dimounn ki form parti lEgliz, nou kapav dan la komisyon mett dimounn diferan origine kiltirel ou religieux pou port ensam enn koz ki juste et ki amenn lunite et la pe dan nou pei.

 

  • Lakoz kreol lor sime liberasyion pe ouver enn sime lesperans

 

Nu lesperans pou la koz kreol se dabor mett en place enn Komysyon  pou la koz kreol kot nou pu pou avanse ziksa 2035 « 200 ans l’abolition lesclavaz » - kot legliz pu engaz li pou lepowerment/ pou liberasyon – travay pou fer kreol avanse dans zot lavi et develop zot capasite. Liberasyon  konsern plizir domaine kiltirel edication, travay, politic, pou litt kont tou kalite discrimination.

 

Nu pu kapav realiz lempowerment/ liberasyon par lesperans qui Zezi donne nou.  so lesperans – pa vedir leve la main au ciel ek atan qui Bondie dress partout, pez nene bwar dilwil, ou accepte zott sor. L’esperans en Zezi donn nou couraz pou litte, pu perserverer. Lesprans fer nou mett nou fierté dan Zezi.

 

Nou panse ki lakoz kreol, se enn parkour liberasion a de nivo. Premie nivo, se enn liberasion emosionel ek spiritiel. Nou listwar ranpli ek lasoufrans, ek bann tromatism ki travers nou bann fami zenerasion apre zenerasion, san ki nou kone kifer nou ankor dan bann serk visie. Lakoz kreol, se enn parkour ki rann nou nou konfians, nou lafwa, nou lamou-prop. Lakoz kreol, se enn sime lalimier, enn sime gerizon emosionel ek spiritiel. Lakoz kreol, se enn gerizon lamemwar nou pei, ki pa onte pou get listwar dan lizie.

 

Lakoz kreol, se ousi enn liberasion sosial. Li enn aksion ki koumans par enn mouvman, enn sanzman dan nou lakaz, nou labitid, nou mantalite. E sa liberasion-la, apre nou lakaz, li pou tous nou kartie, nou vilaz, nou lavil, nou pei. Li kouma enn labouzi ki mo alime dan momem e ki permet mwa ed mo prosin alim so prop labouzi. Lakoz kreol, se donk enn empowerment bann Kreol, pou ed zot pran zot plas dan sosiete Moris, pou zot vinn bann akter zot prop emansipasion. Me plis ki sa, travay pou lakoz kreol, se travay pou ameliorasion sitiasion tou Morisien. Kouma Nelson Mandela ti dir li: « Liberasion, se pa zis tir lasenn dan mo prop lame ek lipie: se viv dan enn fason ki respekte ek amelior laliberte mo prosin ».

 

Taler mo pou envoy en mission la Komisyon pou lakoz Kreol. Anou demann lEspri Sin ekler nou sime kott nou dir mersi Bondie pou la Commission Diocésaine 1er février ki pendan 40  an inn aport so kontribisyn pou fer la question kreol avanse. Azordi nou kontign e renouvele nou lengazman dan gerizon la memwar,  lavwa profetik e dan lempowerment social, edikatif e spiritiel bann kreol. Sa misyon ki nou pou viv dan lEgliz li pe konstrir enn lEgliz kott katolik differan kiltir port ensam lakoz kreol. Ler nou pe viv sa lamess ce matin, lEgliz dan so diversité pe rassemble pou ensam enn koz ki zis.

 

Amen!

 

Media:

Inscrivez-vous à notre Newsletter

Évѐque de Port-Louis
  • Lundi à vendredi
    08h00 à 16h00

  • Tel: 208 30 68
  • Fax: 208 66 07
  • Cette adresse e-mail est protégée contre les robots spammeurs. Vous devez activer le JavaScript pour la visualiser.

  • 13 Rue Mgr-Gonin
    Port-Louis


Copyright 2022 | Le Diocèse de Port-Louis |  Terms and Conditions |  Privacy Policy

Brand online by Nova Interaction