Lane dernye dan enn lames Legliz Grand Gaube pou Zourne Lang ek Kiltir Kreol, Komite Diosezin Premie Fevriye (KFPF) ti anons ki li pou tenir enn Konvansion Kreol an 2013. Regrete Per Roger Cerveau ti prezan ek li ti pronons enn omeli spesial sa zour la. Travay preparasion finn large depi sa zour la. Dimans 27 Oktob 2013, nou pou ena efektivman Premie Konvansion Kreol dan Oditorium Octave Wiehe, Liniversite Moris, Reduit. Konvansion pe tenir sou lezid Komite Diosezin Premie Fevriye (KDPF) ki pou reinir otour enn trantenn konvansionis, swasanten delege ek plis ki enn sinkantenn invite. Bann prinsipal organizasion Kreol finn osi partisip dan organizasion sa konvansion la. Pou lokazion , Dr N. Nokwe, Okomiser Sid Afrik pou invite doner. Tem ki finn swazir apel : Kreol Lite, Kreol Kapav.
Deklarasion Roger Cerveaux : Mit Fondater Kreol
Premie Konvansion Kreol pe tenir dan kontex prosesis ki finn angaze ek akselere depi 20 tan deklarasion « malaise Creole » ki regrete Per Roger Cerveaux ti fer 31 Zanvie 1993 dan enn kozri lor Abolision Lesklavaz dan Grand Gaube. Konvasion pran konesans ek ak sime ki bann Kreol finn fer. Li kler ki konvansion na pa enn selebrasion laniverser Deklarasion Malez Kreol me li enn referans istorik, li enn pwen dan lespas ek letan pou bann kreol. Nou kapav kalifie « malaise creole » kouma instalasion Mit Fondater bann Kreol dan lepok kontaporen. Expresion « malaise creole » finn amenn bokou boulversman dan legliz Katolik, dan sosiete Moris, li pou servi par bokou serser, site sak fwa dan bann rapor sirtou apre emet Kaya Fevriye 1997 . Me pli interesan seki Roger Cerveaux finn permet konseptyaliz sitiasion marzinalize bann Kreol dan Moris. « Malaise creole » pou permet apre bann Kreol dimann ki les zot definir zot par zot mem, explik zot sitiasion depi zot pwen de vi ek sirtou rakont zot listwar. Se sa ki pou donn nesans apre bann nosion kouma « affirmation identitaire Creole », « l’esperance creole », reze term « Population Generale », konba pou rekonesans lang Kreol dan lekol, ek laksan lor ledikasion.
Kreol Lite, Kreol Kapav dan Ledikasion
Tem mobilizater « Kreol Lite, Kreol Kapav » pran ak dabor perserverans bann Kreol ek reprezant sirtou enn kont diskour ( counter-discourse) vizavi enn diskour dominan (dominant discourse) ki souvan veikile dan bann diskour ofisiel kot nou tann bann propo ki vinn moraliz ou kilpabiliz sitiasion bann kreol. Rasional nou konvansion baze lor sa kont diskour la. Konvansion pou vinn demontre ki malgre sitiasion marzinalize (dispossessed and disadvantaged) ki zot pe viv, bann Kreol lite ek zot kapav. Nou tann souvan repros ki fer pou dir ki Kreol na pa kontan aprann, na pa fer zefor ou ledikasion na pa pou zot sa ou ki zot pena kalifikasion. « Get lalis lorea ! ». Konvansion pou vinn montre ek prouv lekontrer. Ena kreol ki resi dan ledikasion, ena kreol ki ena kalifikasion ! Me si so sitiasion vilnerab, si li invizib seki blam na pa lor Kreol la limem me lor striktir sosial , akse a bann resours, so absans ou ekartman dan bann stritir priz dezision ek ekzistans enn diskriminasion sibtil.
Konvonke par Lepep
Premie Konvansion Kreol, KDPF finn inspir li depi « Black / Caucus Convention » kominote Afro-ameriken dan USA, Black Consciousness Movement Steve Biko dan Sid Afrik ou osi bien bann pep indizen kouma Maori ou dalit ( untouchables) dan Lind ek osi tou bann gran panser imanis. Konvansion ki nou pe tenir se enn konvansion kot sitiasion enn pep interpel so prop dimoun. Li dimann bann ki’nn resi avanse, donn zot lafors, zwenn pou fer bann ki na pena lavwa gagn lavwa. Nou retrouv sa kouma enn bann rekomandasion mazer rapor TJC.
Rekomandasion TJC : Position of Strength
Rapor TJC (2011) enn dokiman referans pou konvansion. Parmi so bann, ena enn rekomandasion ki kapital. Li diman ki bann Kreol discard fragmented ineffective efforts and to build both political and economic strength from a position of strength, instead of thinking in terms of targeted victimisation and pawns. Se dan enn “position of strength” ki nou pe invit bann konvansionis pran laparol. Li na pa enn diskour viktim me enn diskour konbatan dan adversite. Konvansion na pa enn platform revandikasion, mem si bann revandikasion res touzour lor azanda Kreol, li na pa enn proze pou enn federasion ou enn mouvman. Li enn letap dan la mars bann Kreol kouma bann sitwayen Repiblik Moris konstrir enn sosiete baze lor bann drwa ( rights based approach) sosial, ekonomik, politik ek kiltirel kouma zot inskrir dan Deklarasion Konferans Mondial UNESCO dan Meksik, 1982. Anou ekout Kreol rakonte…
Kreol Rakonte…
Nou pou ena prezantasion enn letid ki finn fer dan rezion Le Morn ek so bann zalantour parmi 9 zen ki finn resi konplet zot ledikasion ziska HSC ek pe angaz bann letid iniversiter aktielman. Bann konvansionis, delege ek invite pou pran konesans rezilta sa letid la. Letid pou osi piblie ek disemine. Pou ena apre enn karantenn konvansionis ki pou pran laparol pou rakont zistwar reisit 200 zen Kreol dan Moris. Sa bann zistwar la finn kolekte pandan bann sesion travay ki finn deroule aswar dan diferan landrwa avan konvansion. Enn panel Kreol role models pou alor reazir ek pou ena diskision . Deroulman konvansion baze lor saki nou apel bann « narratives », « story telling ». Kreol rakonte… Li rakont so lavi, kouma li trase, kouma li sirmont bann obstak, kouma li ris diab par lake me li resi kan mem. Konvansion pou debous lor elaborasion ek adopsion enn Sart Pou Ledikasion.
Sart Pou Ledikasion…Pou Avansman
Sart Pou Ledikasion pou vinn fondasion enn nouvo pep. Li indeniab ki ledikasion se enn zouti empowerment ek avansman. Finalman Premie Konvansion pou ouver sime pou lezot konvansion ki nou espere pou vinn bann gran moman mobilizasion, refleksion dan laksion pou enn Repiblik Moris meyer.
Jimmy Harmon –Mamb Komite Diosezin Premie Fevriye
22 Septam 2013
Felisitasion zot tou pou konvansion kreol
Enn pwen qui mo tia kontan remet en kestion.Monn soke kan enn madam lor enn formilaire qui li ti remplie,li get mo figir et li met popilasion zeneral.Mo fier mo enn kreol,mo tia content qui mo capav identifie moi comma enn kreol.